Udruga Glas poduzetnika (UGP) upozorava da nedavno najavljeno povećanje minimalne plaće od 1. siječnja 2026. neće donijeti stvarno poboljšanje životnog standarda radnika, nego će prvenstveno povećati porezne prihode države. Prema analizi UGP-a, iako se minimalna plaća nominalno povećava za 80 eura bruto, stvarni rast neto primanja radnika iznosi tek oko 44 eura, dok trošak poslodavca raste za gotovo 90 eura. Najveći dobitnik tog povećanja, poručuju iz Udruge, ponovno je država.
Brzi izračun povećanja minimalne plaće otkriva nešto što se rijetko spominje u političkim govorima i naslovima – da stvarni dobitnici ovog povećanja nisu radnici, nego država. Na prvi pogled, povećanje bruto minimalca za 80 eura djeluje kao dobra vijest. No, kad se pogleda stvarni obračun, postaje jasno da su efekti bitno drukčiji od onoga što političari javno tvrde.
Bruto iznos od 1.050 eura ne znači gotovo ništa konkretno.
To nije iznos koji radnik dobije „na ruke“, a nije ni konačni trošak poslodavca.Za samca u Zagrebu (ili bračnog druga bez prijavljene djece), neto plaća će porasti samo oko 44 eura, odnosno 6%, a ne 80 eura.
Poslodavčev trošak nije 1.050 eura, već između 1.130 i 1.200 eura – ovisno o načinu obračuna.
Dakle, njegov stvarni trošak raste za oko 90 eura, povrh 150 eura povećanja u zadnjih godinu dana.Porez i prirez na minimalnu plaću skaču s 47,38 na 61 euro, što je gotovo 30% veći iznos.
Pa pitamo – tko zapravo ostvaruje ekstraprofite od povećanja minimalne plaće: radnici, poduzetnici ili država?
Odgovor je jasan: porez na minimalnu plaću raste više od same minimalne plaće.
Od 1. siječnja 2026. trošak minimalne plaće raste za novih 90 eura, što znači da će u samo godinu dana ukupno porasti za više od 240 eura. To je snažan udarac za cjenovno osjetljive djelatnosti – ugostiteljstvo, trgovinu, turizam i uslužne sektore – koji se i dalje bore s posljedicama inflacije, povećanih troškova i nedostatka radne snage. Ovo povećanje nije izolirano. Ono podiže ostale plaće, što uzrokuje povećanje cijena proizvoda i usluga, a to opet potiče inflaciju. Rezultat je jasan: rast plaća koji guta inflacija, dok država ubrzano povećava porezne prihode.
“UGP nije protiv većih plaća, ali smo protiv većih poreza i nameta na rad. Povećanje minimalne plaće trebalo bi značiti veću sigurnost i bolji životni standard za radnike – ali u praksi to najviše puni državnu blagajnu. Dok se priča o ‘ekstraprofitima’ poduzetnika, istina je da država uzima sve više, a realni sektor sve teže preživljava. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa dobiti poduzeća u EU, a vlast nas i dalje tretira kao nepresušni izvor financiranja svojih promašaja. Država koja više zarađuje na svakom povećanju minimalca – to je pravi ‘ekstraprofit’.”- zaključuje Bruno Samardžić, zamjenik predsjednika UGP-a
Usporedba pokazuje koliko se porezno opterećenje rada povećalo kroz godine:
minimalna plaća iznosila je 400 eura, a osnovni osobni odbitak 340 eura.
minimalna plaća bit će 1.050 eura, a osnovni odbitak samo 600 eura.
Drugim riječima – porez na plaću rastao je daleko brže od samih plaća. To znači da je država sustavno povećavala svoj udio u svakoj plaći, umjesto da rastereti rad i potakne zapošljavanje.
Dok Hrvatska drastično podbacuje u povlačenju sredstava iz EU fondova, a dio tih sredstava mora i vratiti, država kompenzira gubitke tako što povećava poreze i namete. Umjesto reformi, bira se jednostavniji put – iz džepa radnika i poduzetnika.