Jučer je u Zagrebu, održana konferencija „Snaga obiteljskih tvrtki: Izazovi i prilike“, koju je organizirala Udruga Glas poduzetnika (UGP). Događaj je okupio više od 150 sudionika iz cijele Hrvatske, uključujući poduzetnike, stručnjake, akademsku zajednicu i predstavnike državnih institucija. Konferencija je otvorila ključna pitanja o poziciji, izazovima i potencijalu obiteljskih poduzeća – jednog od najvažnijih, ali često zanemarenih segmenata hrvatskog gospodarstva.
Obiteljske firme čine preko 60% privatnog sektora u Hrvatskoj, zapošljavaju desetke tisuća ljudi i djeluju kao okosnica mnogih lokalnih zajednica. Unatoč svojoj važnosti, još uvijek ne uživaju sustavnu podršku zakonodavnog i institucionalnog okvira. Upravo zato, konferencija je bila prilika za međusektorski dijalog i kreiranje prijedloga politika koje će ojačati ovaj stup domaćeg gospodarstva.
Skup je otvorila Lucija Mihotić koja se uvodnom prezentacijom osvrnula na aktualne trendove u obiteljskim poduzećima u Hrvatskoj i Europi, s naglaskom na izazove prijenosa poslovanja, digitalizacije te potrebu za jačim institucionalnim priznanjem. Naglasila je da obiteljske tvrtke čine dvije trećine svih poduzeća u svijetu, generiraju više od 50% globalnog BDP-a i zapošljavaju preko 65% ukupne radne snage.
Prvi panel, „Institucionalna podrška i razvoj obiteljskih tvrtki“, fokusirao se na zakonodavne, obrazovne i ekonomske mjere koje mogu osnažiti obiteljska poduzeća te potaknuti njihovu održivost i rast. Ivan Malenica, saborski zastupnik, istaknuo je potrebu za stabilnim pravnim okvirom koji podupire dugoročni razvoj obiteljskih firmi. Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada, govorio je o mjerama aktivne politike zapošljavanja prilagođenima malim i obiteljskim tvrtkama. Danko Bačelić (UGP) naglasio je važnost suradnje poduzetnika, institucija i financijskih partnera. Mirela Alpeza (CEPOR) ukazala je na nužnost edukacije vlasnika i nasljednika za uspješan prijenos poslovanja. Jelena Ricijaš Santini (Erste banka) istaknula je ulogu financijskih institucija u pružanju prilagođenih rješenja za investicije i nasljeđivanje. Zaključak panela je da je potrebna je koordinirana suradnja države, obrazovnog sustava, banaka i poduzetnika kako bi se osigurao stabilan razvoj obiteljskih tvrtki.
Svjetlan Ivanjak, direktor prodaje u Robert Bosch Hrvatska, govorio je o korporativnoj tranziciji iz obiteljskog u međunarodno poslovanje, naglašavajući kako su obiteljske vrijednosti bile temelj dugoročnog rasta i prilagodbe globalnom tržištu.
Drugi panel, "Međugeneracijski prijenos i nasljeđivanje poslovanja", bavio se izazovima prijenosa vlasništva i očuvanja organizacijske kulture u obiteljskim tvrtkama. Panelisti su naglasili važnost pravovremene pripreme, otvorene komunikacije i stručne podrške za uspješnu tranziciju. Branka Hitner (Carta) podijelila je iskustvo uspješnog prijenosa poslovanja uz očuvanje temeljnih vrijednosti. Stjepan Roglić (ORBICO) istaknuo je važnost ranog uključivanja nasljednika u strateške procese. Daniel Pevec (Alpha Capitalis) govorio je o potrebi strukturiranog financijskog i pravnog planiranja. Srđan Šimac (Hrvatska udruga za medijaciju) naglasio je ulogu medijacije u rješavanju obiteljskih sukoba tijekom sukcesije. Zaključak panela bio je da uspješan prijenos poslovanja traži kombinaciju stručnosti, međusobnog povjerenja i emocionalne zrelosti.
Treći panel, "Inovacije i digitalna transformacija u obiteljskim tvrtkama", istaknuo je ključnu ulogu tehnologije u modernizaciji poslovanja i jačanju tržišne konkurentnosti. Panelisti su naglasili da digitalna transformacija nije samo nužnost, već i prilika za rast i jačanje odnosa s kupcima. Tomislav Ivanić (Bravarija Ivanić) podijelio je iskustvo povećanja učinkovitosti kroz automatizaciju. Ivona Bačelić Bumbak (Bačelić) istaknula je važnost ulaganja u tehnologiju i edukaciju zaposlenika. Jelena Gudeljević Hruškar (Fero-Term d.o.o.) naglasila je kako digitalizacija doprinosi boljoj kontroli kvalitete i zadovoljstvu kupaca. Damir Firšt, AI stručnjak, objasnio je kako umjetna inteligencija može unaprijediti proizvodnju i predviđanje tržišnih trendova. Zaključak panela bio je jasan – digitalna transformacija ključna je za opstanak i razvoj obiteljskih tvrtki.
Završni panel "Obiteljske tvrtke u strategiji razvoja Hrvatske" istaknuo je potrebu da se obiteljska poduzeća sustavno uključe u dugoročne gospodarske politike. Panelisti su se složili kako su jasni pravni okviri, institucionalna podrška, edukacija i strateško planiranje ključni za njihovu konkurentnost i održivost, jer su obiteljske tvrtke najstabilniji i najperspektivniji dio naše ekonomije - lokomotiva našeg gospodarstva. Mihaela Braut Filipović naglasila je važnost educiranja, Boris Podobnik istaknuo nužnost poticajnog okruženja, Petar Šimić potrebu za edukacijom i mentorstvom, dok je Andrej Grubišić ukazao na važnost praćenja rezultata i prilagodbe politika.
Dodjela nagrada najuspješnijim obiteljskim tvrtkama obilježila je svečani završetak konferencije, istaknuvši primjere izvrsnosti, inovativnosti i predanosti obiteljskim vrijednostima u poslovanju. Nagrade su dodijeljene u pet kategorija, s ciljem promoviranja poduzetnika koji na različite načine doprinose razvoju gospodarstva i zajednice:
Najinovativniji obiteljski poduzetnik – tvrtka Fero-Term d.o.o. za inovacije koje pomiču granice industrije i uvode nove standarde u poslovanju.
Održivost i doprinos zajednici – Kožul Grupa za snažan društveno odgovoran pristup i kontinuirani doprinos lokalnoj zajednici.
Mlada nada – poduzetnik do 35 godina – nagradu je osvojio Tomislav Ivanić iz Bravarije Ivanić, kao inspirativan mladi lider s jasnom vizijom i hrabrošću u vođenju obiteljskog biznisa.
Žena – obiteljska poduzetnica – priznanje je dodijeljeno Branki Hitner iz Carta d.o.o., koja svojim vođenjem i predanošću pokazuje snagu i važnost žena u obiteljskom poduzetništvu.
Tradicija i naslijeđe – Sirana Gligora, za očuvanje bogate obiteljske tradicije i prenošenje vrijednosti kroz generacije.
Ove nagrade nisu samo priznanje uspjeha, već i motivacija svim obiteljskim poduzetnicima da nastave graditi održivo, odgovorno i inovativno poslovanje temeljeno na povjerenju i naslijeđu.
Danko Bačelić, poduzetnik i voditelj Odbora Udruge Glas Poduzetnika, u završnom govoru istaknuo je kako je prvi ključni korak za sustavnu podršku obiteljskim tvrtkama uspostava njihove jasne zakonske definicije. Naime, u trenutnom zakonodavnom okviru u Hrvatskoj obiteljske tvrtke nisu formalno prepoznate kao posebna kategorija, što onemogućuje njihovo ciljanije praćenje i podršku kroz specifične mjere. Kao drugi korak, naveo je potrebu za uspostavom sustavnog vođenja podataka o obiteljskim poduzećima u okviru Državnog zavoda za statistiku, čime bi se dobio jasan uvid u njihov broj, veličinu, djelatnosti i udio u gospodarstvu. Takva baza podataka bila bi temelj za izradu javnih politika, mjera potpore i strategija razvoja usmjerenih upravo na obiteljska poduzeća, koja čine okosnicu malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj.
Sudionici konferencije složili su se kako je za unapređenje poslovnog okruženja obiteljskih poduzeća potrebno uvesti zakonsku definiciju obiteljske tvrtke po uzoru na praksu Austrije i drugih zemalja EU, Hrvatska treba formalno prepoznati obiteljske tvrtke kao posebnu pravnu kategoriju, čime bi se omogućilo ciljano kreiranje javnih politika, poreznih mjera i programa podrške. Pokrenuti vođenje službene statistike o obiteljskim tvrtkama kroz Državni zavod za statistiku potrebno je uspostaviti sustavno praćenje udjela, pokazatelja i potreba obiteljskih poduzeća, kako bi razvojne mjere bile utemeljene na relevantnim i ažurnim podacima. Razviti pravni okvir za osnivanje obiteljskih privatnih zaklada te omogućiti osnivanje zaklada kao instrumenta dugoročne tranzicije vlasništva i upravljanja privatnom imovinom, prema primjerima dobre prakse poput zaklade Bosch što može osigurati stabilnost poslovanja kroz generacije i očuvanje obiteljskih vrijednosti.
Nužno je jačanje svijesti među poduzetnicima o važnosti pravovremene pripreme za prijenos poslovanja, kao i sufinanciranje savjetodavnih usluga u tom procesu – u skladu s praksom Belgije, Slovenije i Nizozemske. Važno je sustavno isticati pozitivne primjere obiteljskih poduzeća u medijima, obrazovanju i javnim politikama – kao inspiraciju drugim poduzetnicima i kao potvrdu njihove vrijednosti za širu zajednicu.
S obzirom na specifična pravna pitanja i značajan broj obiteljskih tvrtki u gospodarstvu, opravdano je u okviru prava trgovačkih društava razvijati specijalizaciju za obiteljsko poduzetništvo. Takav pristup potiče obrazovanje o upravljanju obiteljskim društvima, namijenjeno studentima, poduzetnicima i široj javnosti. Naglašava se potreba za jačanjem medijacije kao sredstva za postavljanje obiteljske strategije i rješavanje sporova (bračna stečevina, nasljeđivanje poslovnih udjela), čime se osigurava kontinuitet poslovanja. Predlaže se i izrada korporativnog kodeksa upravljanja obiteljskim tvrtkama, po uzoru na međunarodnu praksu, koji bi služio kao vodič za pitanja upravljanja i sukcesije. Zaključno, konferencija je ukazala na potrebu za stvaranjem održivog i poticajnog ekosustava za obiteljske tvrtke, koji će ih prepoznati ne samo kao gospodarsku, već i kao društvenu vrijednost. Za ostvarenje tog cilja nužna je snažna suradnja između države, financijskih institucija, akademske zajednice i samih poduzetnika.
