Udruga Glas poduzetnika (UGP) održala je svoju 5. Donatorsku konferenciju i gala večeru u hotelu Academia u Zagrebu, okupivši poduzetnike, predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, bankarskog i korporativnog sektora.

Konferencija je bila posvećena dijalogu poduzetnika i države te jačanju partnerstva koje vodi prema pravednijem i učinkovitijem gospodarstvu.

Kroz dva panela — o fiskalizaciji 2.0 i o zakonima po mjeri malih i velikih — sudionici su iznijeli ključne prepreke, prijedloge i rješenja, naglašavajući potrebu za jednostavnijim, digitaliziranim i predvidljivim procedurama.

Nakon sadržajnih rasprava, uslijedio je svečani dio večeri posvećen isticanju pojedinaca koji su svojim radom posebno pridonijeli poduzetničkoj zajednici.

UGP Poduzetnica godine – Ivana Matić (Women in Adria)

Za dugogodišnji doprinos razvoju ženskog poduzetništva i stvaranje platforme koja je osnažila tisuće poduzetnica. Kao osnivačica Women in Adria i članica Upravnog odbora UGP-a, Ivana svojim radom promiče vidljivost, prilike i podršku ženama u poslovnom svijetu te snažno utječe na oblikovanje poduzetničkih politika u Hrvatskoj.

UGP Novinarka godine – Dajana Šošić (RTL)

Za prepoznatljivo i vjerodostojno praćenje poduzetničkih tema na terenu te kontinuiranu suradnju s UGP-om. Dajana svojim profesionalnim i jasnim izvještavanjem daje glas mikro, malim i srednjim poduzetnicima, pomažući javnosti razumjeti njihove izazove i doprinos gospodarstvu.

UGP Novinar godine – Željko Kardum (HRT)

Za dugogodišnje izvještavanje o gospodarskim temama i promicanje važnosti malog i srednjeg poduzetništva. Kardum svojim analitičnim i pristupačnim prilozima jasno objašnjava ključne gospodarske procese, doprinosi boljem razumijevanju problema poduzetnika te jača kvalitetu ekonomskog informiranja u Hrvatskoj.

Brzi izračun povećanja minimalne plaće otkriva nešto što se rijetko spominje u političkim govorima i naslovima – da stvarni dobitnici ovog povećanja nisu radnici, nego država. Na prvi pogled, povećanje bruto minimalca za 80 eura djeluje kao dobra vijest. No, kad se pogleda stvarni obračun, postaje jasno da su efekti bitno drukčiji od onoga što političari javno tvrde.

1. Bruto iznos od 1.050 eura ne znači gotovo ništa konkretno.
   To nije iznos koji radnik dobije „na ruke“, a nije ni konačni trošak poslodavca.
   
   

2. Za samca u Zagrebu (ili bračnog druga bez prijavljene djece), neto plaća će porasti samo oko 44 eura, odnosno 6%, a ne 80 eura.
   
   

3. Poslodavčev trošak nije 1.050 eura, već između 1.130 i 1.200 eura – ovisno o načinu obračuna.
   Dakle, njegov stvarni trošak raste za oko 90 eura, povrh 150 eura povećanja u zadnjih godinu dana.
   
   

4. Porez i prirez na minimalnu plaću skaču s 47,38 na 61 euro, što je gotovo 30% veći iznos.
   
   

Pa pitamo – tko zapravo ostvaruje ekstraprofite od povećanja minimalne plaće: radnici, poduzetnici ili država?

Odgovor je jasan: porez na minimalnu plaću raste više od same minimalne plaće.

Od 1. siječnja 2026. trošak minimalne plaće raste za novih 90 eura, što znači da će u samo godinu dana ukupno porasti za više od 240 eura. To je snažan udarac za cjenovno osjetljive djelatnosti – ugostiteljstvo, trgovinu, turizam i uslužne sektore – koji se i dalje bore s posljedicama inflacije, povećanih troškova i nedostatka radne snage. Ovo povećanje nije izolirano. Ono podiže ostale plaće, što uzrokuje povećanje cijena proizvoda i usluga, a to opet potiče inflaciju. Rezultat je jasan: rast plaća koji guta inflacija, dok država ubrzano povećava porezne prihode.

“UGP nije protiv većih plaća, ali smo protiv većih poreza i nameta na rad. Povećanje minimalne plaće trebalo bi značiti veću sigurnost i bolji životni standard za radnike – ali u praksi to najviše puni državnu blagajnu. Dok se priča o ‘ekstraprofitima’ poduzetnika, istina je da država uzima sve više, a realni sektor sve teže preživljava. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa dobiti poduzeća u EU, a vlast nas i dalje tretira kao nepresušni izvor financiranja svojih promašaja. Država koja više zarađuje na svakom povećanju minimalca – to je pravi ‘ekstraprofit’.”- zaključuje Bruno Samardžić, zamjenik predsjednika UGP-a

Usporedba pokazuje koliko se porezno opterećenje rada povećalo kroz godine:

2026. minimalna plaća iznosila je 400 eura, a osnovni osobni odbitak 340 eura.
      
      

2027. minimalna plaća bit će 1.050 eura, a osnovni odbitak samo 600 eura.
      
      

Drugim riječima – porez na plaću rastao je daleko brže od samih plaća. To znači da je država sustavno povećavala svoj udio u svakoj plaći, umjesto da rastereti rad i potakne zapošljavanje.

Dok Hrvatska drastično podbacuje u povlačenju sredstava iz EU fondova, a dio tih sredstava mora i vratiti, država kompenzira gubitke tako što povećava poreze i namete. Umjesto reformi, bira se jednostavniji put – iz džepa radnika i poduzetnika.

U organizaciji Udruge Glas poduzetnika (UGP), jučer je u Kaptol Cinema Boutiqueu održana jednodnevna konferencija pod nazivom “Strani radnici i tehnološke inovacije u graditeljstvu i energetici: izazovi i rješenja”. Događaj je okupio brojne stručnjake, poduzetnike, predstavnike državnih institucija, s ciljem rasprave o aktualnim izazovima i mogućnostima u sektorima graditeljstva i energetike.

Konferencija je otvorena pozdravnim govorom predsjednika UGP-a Borisa Podobnika, koji je istaknuo važnost dijaloga između privatnog sektora i državnih institucija u kontekstu sve većih potreba za kvalificiranom radnom snagom i uvođenja inovativnih tehnoloških rješenja.

Boris Podobnik istaknuo je kako je Hrvatska danas nužno upućena na strane radnike jer domaće radne snage nema dovoljno. „Prije 40 godina rađalo se 65 tisuća djece, a danas tek 31 tisuća. Imamo snažno starenje stanovništva i velik odlazak u inozemstvo, zbog čega su nam strani radnici prijeko potrebni“, rekao je Podobnik

Dodao je da su strani radnici najviše zaposleni u turizmu i graditeljstvu, sektorima koji zajedno čine četvrtinu hrvatskog BDP-a. Procjenjuje da ih u graditeljstvu ima oko 40 posto, a u turizmu oko 30 posto.

„Bez stranih radnika BDP bi pao za najmanje osam posto. Oni su zaslužni što Hrvatska danas bilježi rast, a ne recesiju“, poručio je Podobnik.

U sklopu konferencije održani su paneli  „Strani radnici – temelj graditeljstva i turizma“i “Brži put do radne snage – praktični savjeti za poduzetnike”, na kojima su stručnjaci i predstavnici pravne struke raspravljali o ulozi strane radne snage te zakonskim izmjenama koje utječu na tržište rada. Tijekom rasprave istaknuto je da proces zapošljavanja stranih radnika još uvijek nailazi na brojne prepreke koje zahtijevaju hitno rješavanje. Posebno je naglašena sporost u izdavanju radnih dozvola, pri čemu je predloženo da se kompletan postupak završi najkasnije u roku od 60 dana.

Panelisti su također ukazali na potrebu digitalizacije i pojednostavljenja procedura, kako bi se smanjila obveza osobnog dolaska, te na revidiranje tzv. „crnih lista“, s uklanjanjem onih koji su prvi put u prekršaju i revizijom preostalih slučajeva. Posebna pozornost posvećena je i uvođenju programa integracije koji bi uključivao edukaciju agencija, poslodavaca i lokalnih zajednica.

Također je naglašeno da se iz Zakona trebaju izbaciti odredbe koje otežavaju manjim tvrtkama zapošljavanje stranih radnika, poput zahtjeva da poslodavac mora ostvarivati najmanje 10.000 eura prihoda mjesečno u posljednjih šest mjeseci. Panelisti su apelirali i na ujednačavanje postupanja MUP-a u svim županijama, kroz uvođenje jedinstvene liste mogućih prekršaja i jasno propisane procedure, kako bi svugdje u Hrvatskoj vrijedila ista pravila.
Panel „Solari i pametne zgrade“ fokusirao se na održivu gradnju, primjenu pametnih tehnologija i inovacije u energetici, s posebnim naglaskom na budućnost energetskih natječaja za kućanstva i poduzetnike. Sudionici su istaknuli da je ključno osigurati jednostavnije, transparentnije i brže procedure prijave na natječaje, kako bi potaknuli veći broj građana i tvrtki na ulaganje u solarne sustave i pametne tehnologije.

Raspravljalo se i o važnosti sinergije između privatnog sektora, lokalnih zajednica i države kako bi se povećala dostupnost financiranja i poticaja, a istovremeno osiguralo da ulaganja budu profitabilna i održiva. Panelisti su naglasili potrebu za jasnim pravilima i dugoročnim planiranjem natječaja, kako bi kućanstva i poduzetnici mogli planirati investicije u obnovljive izvore i pametne zgrade s većom sigurnošću i predvidljivošću.

Zaključak panela bio je da budućnost energetske tranzicije u Hrvatskoj ovisi o kombinaciji poticajnih politika, digitalizacije postupaka i aktivnog uključivanja svih dionika, što će omogućiti bržu i učinkovitiju implementaciju solarnih sustava i pametnih rješenja u građevinskom i poslovnom sektoru.

Panel „Novi val graditeljstva – eko materijali i modularna gradnja“ pokazao je kako primjena novih tehnologija i materijala značajno može ubrzati i unaprijediti procese gradnje, uz manju potrebu za radnom snagom. Sudionici su naglasili da se sve više grana građevinske industrije okreće novim materijalima i modularnim rješenjima, koja omogućuju bržu izgradnju kuća, turističkih objekata i infrastrukture za mlade obitelji. Posebno su istaknute drvene modularne kućice, koje su postale vrlo tražene zbog brzine montaže, fleksibilnosti i ekološke prihvatljivosti. Panelisti su također naglasili važnost suradnje s lokalnim samoupravama kako bi se ubrzala implementacija projekata i olakšalo planiranje urbanih i ruralnih razvoja. Zaključak panela bio je da je budućnost graditeljstva u kombinaciji inovativnih materijala, modularnih tehnologija i održivih rješenja, što omogućuje bržu, fleksibilniju i ekološki prihvatljiviju izgradnju koja prati potrebe tržišta i društva.

Konferencija je ponudila konkretne prijedloge i rješenja za izazove u zapošljavanju, s posebnim fokusom na strane radnike, administrativne prepreke i ubrzavanje procedura, te za implementaciju novih tehnologija u graditeljstvu i energetici. Posebno je naglašena važnost održivosti, efikasnosti i inovacija, koje omogućuju bolje korištenje radne snage, bržu i kvalitetniju gradnju te stabilan rast sektora.

Tvrtka HOOH Media d.o.o., osnovana prije pet godina u Zagrebu, nastala je s jasnom misijom donijeti suvremene, digitalne načine oglašavanja u gradski prostor koji se neprestano mijenja i traži fleksibilna rješenja. Od samog početka, vizija tvrtke bila je stvoriti pristupačan digitalni oglasni prostor koji je dinamičan, prilagodljiv i učinkovit u komunikaciji s publikom.

Pokretanjem poslovanja, HOOH Media prepoznala je potrebu tržišta za modernim rješenjima u oglašavanju. Klasični billboardi i statični plakati pokazali su se ograničenima – poruke su nepomične, promjene sadržaja spore, a nemogućnost praćenja trendova u stvarnom vremenu smanjuje učinkovitost kampanja. Digitalni plakati, s druge strane, omogućuju veću fleksibilnost, dinamičnost i interaktivnost, što u današnjem brzom poslovnom okruženju donosi ključnu komparativnu prednost.

Kombinacijom ideje koja se razvijala godinama i prepoznavanjem tržišne prilike, HOOH Media uspjela je stvoriti rješenja koja zadovoljavaju potrebe i malih i velikih oglašivača. Danas njihova mreža digitalnih oglasnih površina ostvaruje doseg od preko 3,5 milijuna vozila mjesečno na području Zagreba i okolice, a klijenti imaju mogućnost samostalnog određivanja trajanja kampanja, ovisno o raspoloživom budžetu.

Prvi koraci u izgradnji poslovanja uključivali su detaljno istraživanje tržišta, mapiranje potencijalnih lokacija te prikupljanje podataka o prometu i frekvenciji prolaznika kako bi se identificirale pozicije s najvećim oglasnim potencijalom. Nakon toga slijedili su tehnički odabiri i uspostava partnerstava s lokalnim vlastima i vlasnicima prostora. Unatoč brojnim birokratskim izazovima i tehničkim zahtjevima, višemjesečnim testiranjima i ulaganjima u visokokvalitetne LED ekrane visoke rezolucije HOOH Media osigurala je stabilan i dugotrajan sustav digitalnih površina. Transparentna komunikacija i pouzdanost u suradnji s klijentima i institucijama dodatno su ojačali poslovni model i omogućili potpunu fluidnost poslovanja.

Prekretnica u poslovanju dogodila se postavljanjem prvog LED displaya za oglašavanje na Aveniji Većeslava Holjevca u Zagrebu, uz prometnicu kojom mjesečno prođe više od 632.000 vozila. Taj projekt pokazao je puni potencijal dosega publike i potvrdio profesionalni pristup HOOH Medije u realizaciji kampanja.

Glavne prednosti digitalnog oglašavanja koje HOOH Media nudi temelje se na brzoj i personaliziranoj izmjeni sadržaja, dinamičnosti prikaza i mogućnosti detaljne analitike rezultata kampanja. Takav pristup omogućuje povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti brenda, ali i učinkovitije komuniciranje s publikom. Povjerenje prvih klijenata izgrađeno je kroz pilot kampanje, jasnu komunikaciju i transparentne uvjete poslovanja, uz pouzdanost u isporuci svake usluge i precizno izvještavanje o broju prikaza oglasa.

Ono što HOOH Media izdvaja od konkurencije jest fokus na prometne i atraktivne lokacije s visokim brojem pregleda, transparentna komunikacija i dnevni izvještaji o prikazima, kao i visoka rezolucija prikaza video sadržaja na svim oglasnim površinama uz pristupačan budžet. Tvrtka se ističe brzinom podrške, usklađenošću sa svim pravilnicima i direktivama lokalne zajednice te pristupačnošću oglašavanja bez obzira na veličinu oglašivača. Klijentima se omogućuje fleksibilnost u izboru lokacija i trajanju zakupa bez obveze minimalne količine oglasnih površina.

Kako bi dodatno potaknula razvoj poduzetništva i pružila podršku poslovnoj zajednici, HOOH Media svim članovima udruge Glas poduzetnika (UGP) odobrava poseban popust od 30% na zakup digitalnih oglasnih površina. Ova pogodnost dio je šire inicijative tvrtke kojom se nastoji omogućiti malim i srednjim poduzećima da se učinkovito i povoljno promoviraju u digitalnom oglašivačkom prostoru.

Tvrtka danas djeluje agilno, kombinirajući rad stalnih zaposlenika i vanjskih stručnjaka za tehniku, marketing i održavanje. Tehnologija i digitalizacija poslovanja čine srž njihova uspjeha jer bez naprednih sustava za upravljanje sadržajem, brze izmjene kampanja i analitike prikaza ne bi bilo moguće ostvariti današnju razinu učinkovitosti.

HOOH Media posebno je ponosna na svoje ključne lokacije u Zagrebu i okolici. Među njima se ističu Avenija Većeslava Holjevca s prometom od preko 632.000 vozila mjesečno, Avenija Dubrava s više od 526.000 vozila i dodatnim tramvajskim prometom, Ulica Velimira Škorpika koja bilježi više od 717.000 vozila mjesečno te Trešnjevački trg, jedan od najživljih gradskih punktova s više od 814.000 vozila mjesečno i pogledom na jednu od najvećih zagrebačkih tržnica. U Zaprešiću, na Aveniji hrvatskih branitelja, HOOH Media upravlja jedinom digitalnom oglasnom površinom na glavnom ulazu u grad, kojom mjesečno prođe gotovo 570.000 vozila.

Uspjeh HOOH Medije temelji se na kvaliteti lokacija, pouzdanosti tehnologije, transparentnosti, fokusu na korisnika, pristupačnosti i stalnim inovacijama. Planovi za budućnost uključuju širenje mreže oglasnih površina, uvođenje naprednih tehnoloških rješenja i jačanje analitike učinka kampanja.

Tvrtka kontinuirano prati svjetske trendove u DOOH oglašavanju, s naglaskom na programmatic tehnologije, digitalnu analitiku i održivost, ulažući u stalni kontakt s dobavljačima i redovite posjete međunarodnim sajmovima. Poseban fokus stavljen je na razvoj softverskih rješenja koja omogućuju još preciznije izvještavanje klijentima o učinku njihovih kampanja.

„Naš cilj oduvijek je bio pružiti suvremeno, učinkovito i pristupačno rješenje oglašavanja koje odgovara ritmu modernog grada i potrebama današnjih oglašivača. Digitalni formati nisu samo estetski napredniji, već omogućuju stvarnu interakciju, fleksibilnost i mjerljivost učinka – što je danas presudno za svaku uspješnu kampanju.“ – istaknuo je Antonio Šimurina, direktor HOOH Media d.o.o.

HOOH Media danas je sinonim za moderni pristup oglašavanju – spoj tehnologije, kreativnosti i transparentnosti, kojim brendovi dobivaju priliku biti vidljivi u pravom trenutku i na pravom mjestu.

HOOH Media svim članovima udruge Glas poduzetnika (UGP) odobrava poseban popust od 30% na zakup digitalnih oglasnih površina do kraja 2025. godine.

10:15 – 11:00 | Strani radnici – temelj graditeljstva i turizma

Panel istražuje ključnu ulogu strane radne snage u graditeljstvu i turizmu te kako zakonske promjene utječu na dostupnost kvalificiranih radnika. Sudionici će dobiti uvid u aktualne prijedloge izmjena Zakona o strancima, izazove u praksi i načine kako osigurati stabilnu radnu snagu za projekte u graditeljstvu i turizmu.

11:00 – 11:45 | Brži put do radne snage – praktični savjeti za poduzetnike

Ovaj panel nudi praktične smjernice za poduzetnike kako ubrzati proces dobivanja radnih dozvola i izbjeći pravne komplikacije. Raspravit će se kako male i velike tvrtke mogu efikasnije planirati zapošljavanje strane radne snage, optimizirati administrativne procedure i smanjiti rizik od kašnjenja projekata.

11:45 – 12:15 | Pauza

12:15 – 13:00 | Solari i pametne zgrade

Panel analizira utjecaj novih solarnih politika na profitabilnost i održivost ulaganja u solarne sustave. Posebna pažnja posvećena je pametnim zgradama, EV punionicama, sustavima za prikupljanje kišnice i dizalicama topline, te sinergiji između privatnog sektora i lokalnih zajednica u implementaciji inovativnih i održivih energetskih rješenja.

13:00 – 13:45 | Kava i networking

Sudionici imaju priliku za neformalnu razmjenu iskustava, uspostavljanje kontakata i diskusiju o konkretnim izazovima i rješenjima u industriji.

13:45 – 14:30 | Novi val graditeljstva – eko materijali i modularna gradnja

Sudionici će saznati kako eko-materijali i modularna gradnja omogućuju bržu i učinkovitiju gradnju uz manju potrebu za radnom snagom. Panel obuhvaća primjere montažnih kuća i gradnje u turizmu i agroturizmu, te razmatra suradnju s lokalnim samoupravama kako bi se ubrzala izgradnja pristupačnih stanova i objekata za turizam i mlade obitelji.

Ova konferencija pruža sveobuhvatan pregled novih trendova i rješenja koja povezuju radnu snagu, tehnologiju i održivost. Sudionici će dobiti praktične savjete, inspiraciju za implementaciju inovacija i priliku za networking s ključnim stručnjacima, predstavnicima četiri ministarstva i donositeljima odluka iz industrije.

Ulaznicu za konferenciju osigurajte na vrijeme donacijom 49,00 eur na IBAN: HR2324020061100970954

U sklopu Weekend Media Festivala u Rovinju, u petak 19. rujna 2025., u organizaciji Udruge Glas poduzetnika (UGP) održan je panel „MAŠALA: Poslovati na Bliskom Istoku“. Panel je okupio poduzetnike i stručnjake s bogatim iskustvom u međunarodnom poslovanju, a cilj je bio rasvijetliti prilike, izazove i strategije za ulazak na tržišta Zaljeva – regije koja posljednjih godina bilježi snažan rast i privlači investitore iz cijelog svijeta.

Panel su otvorile riječi Željka Hanžeka, međunarodnog poslovnog savjetnika:
 „Tržište država Zaljeva smatra se najbrže rastućim poslovnim potencijalom u tom dijelu svijeta i šire. Dok EU i američko tržište prolazi određenu fazu stagnacije, zemlje Zaljeva kontinuirano bilježe snažan rast i razvoj koji otvara ogroman broj poslovnih mogućnosti. Veliki zahtjevi tržišta otvoreni su za sudjelovanje svih kompanija, a posebno su skloni upravo suradnji s kompanijama na području EU. To je snažan razlog jačeg angažmana i hrvatskih kompanija jer se prostor i okviri dugoročnih poslovnih odnosa upravo stvaraju u ovom trenutku. Bila bi velika šteta da se hrvatske kompanije ne uključe u ovaj proces obzirom da su države Zaljeva izuzetno otvorene prema suradnji s hrvatskim gospodarstvom.“

Iz perspektive iskustva na terenu, Mario Buljan iz tvrtke eWyse naglasio je važnost povjerenja i osobnog kontakta:
 „Možete imati vrhunski proizvod ili uslugu, ali ako ne steknete povjerenje, nećete ni doći u obzir. Neophodno je pokazati iskreno poštovanje prema njihovoj kulturi, običajima i vjeri. Za uspjeh na arapskom tržištu ključan je osobni kontakt – posao se ne sklapa nakon jednog posjeta. Potrebno je uložiti vrijeme i pokazati autentičnu namjeru izgradnje odnosa. Od neprocjenjive je važnosti imati lokalnu podršku u obliku partnera, zastupnika ili predstavnika.“

Svoje iskustvo iz tehnološkog sektora podijelio je Vedran Antoljak (Best Advisory), prisjetivši se sastanka u Saudijskoj Arabiji nakon predstavljanja AI rješenja:
 „Pitali su nas: ‘Možete li to implementirati u 90 dana?’, dok bi u EU za isti posao tražili trogodišnji roadmap. Upravo to najbolje pokazuje razliku – u Zaljevu postoji kapital i brzina odlučivanja, ali očekuje se prilagodljivost i praktičan pristup. Ključ uspjeha su konkretna rješenja s mjerljivim učinkom u kratkom roku, uz pouzdane lokalne partnere. Tehnologija može ubrzati procese, no bez povjerenja i lokalne strategije nema dugoročnog uspjeha. Savjet: krenite bez velikih očekivanja, budite strpljivi i skalirajte kroz lokalne partnere. Tako se stvaraju trajna i vrijedna partnerstva.

Panel je zaključio moderator Aco Momčilović (član NO UGP-a, osnivač Croatian Business Delegation) naglasivši da zemlje Zaljeva predstavljaju izvanrednu priliku za hrvatske poduzetnike, ali i da uspjeh zahtijeva ozbiljnu pripremu, prilagodbu lokalnim specifičnostima i dugoročnu strategiju.

„Ovo je regija koja traži povjerenje, brzinu i inovacije – a upravo to su područja u kojima hrvatske tvrtke mogu pokazati svoju snagu i postati relevantan partner,“ zaključeno je na panelu. “Croatian Business Delegation je inicijativa koja je otvorena svim firmama koje žele brzo i efikasno ostvariti prve kontakte i osjetiti puls tržišta zemalja zaljeva. Pozivam sve zainteresriane da mi se jave.”

KONTAKT: 

ACO MOMČILOVIĆ,  

aco.momcilovic@mba-croatia.com 

• Kako povijest, tehnologija i moć narativa oblikuju današnju poslovnu scenu?
• Što za male i srednje tvrtke znači demokracija informacija i poslovanje pod utjecajem algoritama?
• Kako se pripremiti i prilagoditi razvoju umjetne inteligencije?
• Koje su prilike za globalno pozicioniranje i inovacije u doba kada “priče” i podaci postaju najvažniji kapital?

• Aco Momčilović - član NO UGP-a, poduzetnik, HR i poslovni stručnjak/savjetnik, vlasnik tvrtke FutureHR
• Ankica Mamić - vlasnica i direktorica Agencije IMC, organizator
• Alen Delić- stručnjak za informacijsku sigurnost, direktor informacijske sigurnosti u tvrtki SpotMe te zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti (HUMS)

U sklopu Weekend Media Festivala u Rovinju, koji se održava od 18. do 21. rujna 2025., udruga Glas poduzetnika u petak 19.09.2025. s početkom od 16:30 sati u dvorani RADNI WEEKEND, organizira panel "MAŠALA: Poslovati na Bliskom Istoku", posvećen prilikama i izazovima internacionalizacije poslovanja, s posebnim naglaskom na zemlje Zaljeva koje posljednjih godina postaju sve atraktivnije za strane investitore i inovativna tehnološka rješenja.

Sudionici će razgovarati o prilikama koje nude tržišta Zaljeva – od velike kupovne moći, brzog razvoja digitalne ekonomije i otvorenosti prema inovacijama, do poticajnih politika za strane ulagače, kao i izazovima koji prate ulazak na ova tržišta – regulatorni okviri, kulturne i poslovne specifičnosti, potreba za lokalnim partnerstvima i prilagodba poslovnih modela. Stručni panelisti izložiti će svoje viđenje strategije uspješnog širenja – od odabira pravog ulaznog modela i pronalaženja lokalnih saveznika, do skaliranja kroz digitalne kanale i izgradnje brenda prilagođenog lokalnim potrošačima.

Cilj panela je pružiti praktične uvide i smjernice poduzetnicima i investitorima koji žele iskoristiti potencijal Zaljeva i uspješno pozicionirati svoja rješenja na globalnom tržištu.

VEDRAN ANTOLJAK ( Best Advisory) 

Vedran Antoljak  je suosnivač i partner u konzultantskoj kući Best Advisory, s primarnim područjem stručnosti na područjima management konzaltinga, (digitalne) transformacije poslovanja, Design Thinkinga, i strateške agilnosti organizacija. Vedran je osnovao i 13 godina vodio Apsolon (ex Sense Consulting), najveću Hrvatsku tvrtku za poslovno savjetovanje. Tijekom karijere je primio niz domaćih i međunarodnih priznanja za konzultantske projekte na kojima je radio. Bio je savjetnik mnogih Vlada u implementaciji projekata regulatorne reforme, radio je kao viši savjetnik u međunarodnoj konzultantskoj kući; vodio je hrvatski ured Međunarodne financijske korporacije (IFC); te osam godina radio kao stručnjak Svjetske banke za razvoj privatnog sektora.

Vedran je diplomirao vanjsku trgovinu na Ekonomskom Institutu u Grazu, a magistrirao poslovno upravljanje na sveučilištu Karl-Franzens u Grazu, te se kontinuirano usavršava (Harvard, Wharton, IMD). Predavač je na najboljim privatnim i državnim poslovnim školama u Hrvatskoj, Njemačkoj, Belgiji i SAD-u te je suosnivač Hrvatskog instituta za izučavanje budućnosti (Foresight Institute). Vedran je član Hrvatske udruge poslovnih savjetnika i Harvard Alumni Club Croatia.

Intenzivno je angažiran u kreiranju, razvoju i primjeni inovativnih AI rješenja, među kojima se ističu OKR-COPILOT i SMART REGUL(AI)TE. OKR-COPILOT je alat temeljen na generativnoj AI, dizajniran kao kopilot za menadžere i zaposlenike u postavljanju poslovnih ciljeva u OKR (Objectived & Key Results) sustavima. Njegov rad uključuje i savjetovanje tvrtki, financijskih institucija i međunarodnih korporacija o implementaciji AI u poslovne sustave. Kao edukator, Vedran je organizirao i vodio više desetaka edukacija, istražujući i prezentirajući mogućnosti koje alati AI pružaju za unapređenje kvalitete i efikasnosti poslovanja.

ŽELJKO HANŽEK

Željko Hanžek povezuje hrvatske i europske tvrtke s tržištima Bliskog istoka, Afrike i Južne Amerike. S preko dva desetljeća iskustva i jakom mrežom poslovnih kontakata, u poziciji je pomoći pri međunarodnom poslovanju i strateškom razvoju.

Više od 20 godina radi kao internacionalni poslovni savjetnik, savjetujući uprave velikih kompanija kako za izlazak na EU tržište, tako i za ulazak na tržišta Turske, Bliskog istoka, Afrike, Azije te Južne Amerike. Od 2021. koristi bazu u Omanu, a djeluje profesionalno u zaljevskim državama još od 2012.
Obnaša ulogu CEO‑a i međunarodnog poslovnog savjetnika fokusiranog na razvoj poslovanja između Europe i regija kao što su Bliski istok, Afrika i Latinska Amerika. Njegov tim čine ekonomisti i pravnici s međunarodnom edukacijom.
Pomaže tvrtkama s promidžbom, organizacijom B2B sastanaka, analizom tržišta i pripremom poslovnih strategija za ulazak na nove regije. Također organizira poslovna putovanja i upravljanje mrežom kontakata putem veleposlanstava, komora i državnih institucija.

MARIO BULJAN: 

Mario Buljan je osnivač i direktor eWyse, globalno priznate i višestruko nagrađivane agencije za digitalno učenje. Nakon više od 20 godina iskustva u edukaciji, razvoju ljudi i organizacija, danas vodi tim koji pomaže kompanijama u digitalnoj transformaciji učenja kroz inovativna i skalabilna eLearning rješenja. Agencija eWyse uspješno djeluje na tržištima SAD-a, zapadne Europe, a u posljednje vrijeme intenzivno širi prisutnost i na Bliski istok, fokusirajući se na custom eLearning rješenja potpomognuta najnovijom AI tehnologijom.

Moderator: ACO MOMČILOVIĆ

Nakon završetka psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završava i Executive MBA na Cotrugli Business School. Educirao se na NLP Leadership Academy, Integral School of Organizational Development i Aspen Institute. Prvi posao u odjelu ljudskih potencijala je bilo u tvrtki Ledo, a nakon toga provodi 4 godine u L’Oreal Adria. Sljedeće dvije godine bio je HR menadžer u Billi. Nakon te pozicije radio je kao HR konzultant na različitim projektima (od lova na kadrove do preustroja veličine i organizacije tvrtki) u različitim industrijama. Tri godine bio je CHRO u Rimac Automobili. Na poslovnim školama drži predavanja na teme HR-a i korporativne kulture. Od početka 2018. godine radi kao HR i poslovni stručnjak/savjetnik za različite klijente, kao vlasnik tvrtke FutureHR. Radi na projektima kao što su: vizija i misija kompanije, „brendiranje“ kompanije, dizajn organizacije, regrutiranje, edukacije, kompenzacije i beneficije, poslovno savjetovanje i mentoring. U slobodno vrijeme, predsjednik je MBA Croatia, udruge koja okuplja MBA diplomante u Hrvatskoj i predsjednik je poslovno-humanitarne organizacije POZA.

Članovi UGP-a svoju kotizaciju mogu rezervirati po cijeni od 460 eura na linku:  ugp kotizacija za WMF 2025

Na inicijativu Udruge Glas poduzetnika, 24. srpnja 2025. godine održan je radni sastanak u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Tema sastanka bile su nužne izmjene Zakona o strancima, s ciljem rješavanja konkretnih problema s kojima se poduzetnici suočavaju prilikom zapošljavanja stranih radnika, osobito u kontekstu sezonskog poslovanja.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva rada: državni tajnik Ivan Vidiš, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Luka Čirko te savjetnik ministra Tomislav Milunović. U ime Udruge Glas poduzetnika sudjelovali su predsjednik Boris Podobnik, voditelj Odbora za strane radnike Giulian Hamitaj te glavna tajnica Branka Prišlić.

Udruga Glas poduzetnika iznijela je niz problema koji proizlaze iz važećeg zakonodavnog okvira. Među ključnim izazovima istaknuti su uvjeti koji značajno ograničavaju pristup stranim radnicima za novoosnovane tvrtke i sezonske obrte. Trenutni kriterij, prema kojem poslodavac mora imati mjesečni prihod od 10.000 eura u proteklih šest mjeseci, u praksi onemogućuje mnoge male i sezonske poduzetnike da dobiju radne dozvole za strane radnike. UGP predlaže da se taj kriterij redefinira u obliku godišnjeg prosjeka prihoda, čime bi se omogućio ravnopravan pristup svim vrstama poduzeća.

Daljnji problem odnosi se na uvjet da poslodavac mora imati zaposlenog radnika na neodređeno najmanje godinu dana, što dodatno onemogućuje mlade tvrtke i sezonske obrte u planiranju poslovanja. UGP je predložio razmatranje alternativnih modela koji bi osigurali stabilnost poslovanja, ali ne bi diskriminirali male i nove poduzetnike.

Također su ukazali na učestala kašnjenja u produženju radnih dozvola, što poslodavce izlaže riziku prekršaja i novčanih kazni. Predložene su mjere za digitalizaciju i jačanje kapaciteta institucija kako bi se skratio rok obrade koji u nekim slučajevima traje i do šest mjeseci.

Jedan od važnijih problema odnosi se na ograničeno trajanje sezonskih dozvola, koje trenutno iznose maksimalno tri mjeseca. UGP smatra da potrebe tržišta, osobito u turizmu i ugostiteljstvu, zahtijevaju produljenje na najmanje šest mjeseci. Također, aktualni zakonski okvir ne obuhvaća mnoge uslužne djelatnosti poput građevine, frizerskih i kozmetičkih salona, pedikera i sličnih obrta, te je predloženo proširenje definicije sezonskih djelatnosti.

Poduzetnici se u praksi suočavaju i s nesinkroniziranim djelovanjem različitih institucija, osobito HZZ-a, MUP-a i drugih nadležnih tijela. Zatražena je bolja međuinstitucionalna koordinacija i jasno definirani protokoli postupanja.

UGP je dodatno predložio da inspekcijska tijela za manje administrativne prekršaje najprije izdaju opomene umjesto kazni, te da se ta praksa ujednači na razini svih županija, čime bi se smanjila mogućnost korupcije i samovolje pojedinih inspektora.

Predstavnici Ministarstva rada pokazali su otvorenost i razumijevanje za iznesene izazove te izrazili spremnost za suradnju. Dogovorena je zajednička suradnja Ministarstva i Udruge Glas poduzetnika u organizaciji edukacija za poslodavce, s naglaskom na pravilnu primjenu zakona i korištenje dostupnih mjera za zapošljavanje.

Udruga Glas poduzetnika najavila je izradu konkretnih prijedloga izmjena Zakona o strancima, koje će dostaviti Ministarstvu na razmatranje.

 “Lana, dođi na tretman opuštanja kod mene”, ponudila mi je prijateljica koja vodi wellness studio, nakon što sam joj se požalila da sam potpuno iscrpljena od vođenja škole na kraju nastavne godine.

“Hvala ti, ali meni ne treba healing – meni treba bolji sustav. Bolja struktura u vlastitom biznisu da više ne dolazim do ovakvih stanja.”

Kako nisam ekonomistica ni inženjerka po struci, koji su obrazovani prema obrascima system thinkinga, I had to get trained into it.

Kao profesorica engleskog jezika i književnosti, povjesničarka umjetnosti i vlasnica škole stranih jezika West End – koja to radi već više od 17 godina – uskoro i učilišta, koja zapošljava, isporučuje izvješća institucijama, paralelno hendlajući marketing, prodaju, mentorstvo kolega jezičara, kreira programe za građane i korporacije (sve više personalizirane), brine o korisničkom iskustvu, hvata prilike, gradi mrežu suradnje i zajednicu – priznajem, zanijelo me.

Kad rast postane teret – a ne rezultat

Prirodno, broj klijenata i suradnika je rastao, kao i ponuda tečajeva i platformi, ali to je značilo i da se sve više traži moja prisutnost – i kao odgovorne osobe i kao ambasadorice škole. Jer osobnost i brending vidljivog vlasnika ili voditelja poduzeća često se poistovjećuju s percepcijom cijele organizacije.

You put your name on the line.

Čak i kad delegiraš, moraš imati jasan, primjenjiv roadmap: vrijednosti, standarde i ciljeve koje tvoji ljudi razumiju i po kojima se kreću – ne samo zato što “trebaju”, nego zato što znaju zašto, i kako.

Vrlo rano u biznisu naučila sam da se ništa ne podrazumijeva. Sve mora biti postavljeno i iskomunicirano jasno. To svi znamo, čujemo stalno u podcastima, gledamo kod korporacija (blaženi procesi!) – ali što kad uletiš u poduzetništvo bez formalne pripreme?

Kao ja – koja sam, završivši Filozofski, znala sve o lingvistici i književnosti, ali nisam imala pojma kako obračunati PDV, a kamoli razumjeti obrasce poslovanja, provesti standardizaciju i prenijeti sve to na svoj tim. 

Od hvatanja daha do sustava

Tu nastupa ono što sam pisala u prošlom UGP blogu – cjeloživotno učenje. Ulaganje u vlastiti self-mastery, i kao osobe i mentora u poslovnom svijetu.

Iz odgovornosti prema poslu, timu i klijentima – ali i zbog sebe.

A kad želiš održivo skalirati i kvalitativno i kvantitativno – sustav postaje ključ.

Kada sam osvijestila vlastite greške i mini-štete (uključujući emocionalne vrtuljke koje svi poduzetnici prepoznaju), shvatila sam da se 90 % toga moglo izbjeći. I da sam samu sebe mogla poštedjeti.

Zato sam uložila nekoliko tisuća eura u coaching “SELF-SYSTEM Accelerator” američkog trenera Fitzgeralda Councila, specijaliziranog za poduzetnike koji žele prijeći iz kreativnog kaosa u sustavno vođenje. Kaže on: “perfectly balanced blend of flow and structure” – i bio je u pravu.

Naučio me promišljati fleksibilno, ali strukturirano. 

Kad sustav počne raditi za tebe

Primjerice:

Zatim:

Za nekoga iz korporativnog svijeta – ništa novo.

Uveli smo i niz automatizacija: online upise, chatbotove, arhivu AI sadržaja prema industrijama polaznika, bolji sharing point & peer learning među profesorima…

Uz to, pokrenula sam i www.EnglishAndCoWithLana.com, platformu za personalizirano učenje engleskog, digitalne tečajeve i izdavaštvo uz EU poticaje.

I’ve become obsessed with systems. They’ve become my safety net. 

Postati business-wise

Službeno: kao “alternativka s Filozofskog” – postala sam business-wise: sposobna za snalaženje u poslovnim situacijama, uz praktičnu mudrost, razboritost i dobro poznavanje poslovne logike.

I to isto prenosim na nove generacije profesora – mnoge s istog fakulteta humanističkih i društvenih znanosti – jer znanje nije dovoljno ako ga ne znaš strukturirati, iskomunicirati i implementirati.

Danas sam, osim što sam poduzetnica, edukatorica i majka – i žena spremna za business-wide razinu vođenja.

Bez potrebe da budem sveprisutna (divna eng. riječ omnipresent) – i bez straha da ću izgorjeti u vlastitoj strasti i interakcijama na svim frontama. 

Samo krenite

Uvijek krenite za onim što vas privlači – iako (još) niste potpuno kompetentni.

Sve će vam to davati i veće samopouzdanje i mir dok se igrate i školujete.

I’ll be right here if you feel like reaching out!

Lana Šiljeg

ZAKLJUČAK SA SASTANKA
Ministarstvo financija Republike Hrvatske
Datum: 15. srpnja 2025.
Sudionici:

• Zdravko Zrinušić, glavni tajnik Ministarstva financija
  
  

• Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave
  
  

• Predstavnici udruge Glas poduzetnika (UGP)u sastavu: 

• Boris Podobnik, predsjednik

• Lana Šiljeg , zamjenica predsjednika (West End- škola sreatnih jezika d.o.o.)

• Bruno Samardžić, zamjenik predsjenika (Altinet d.o.o.)

• Ivana Matić- članica Upravnog odbora UGP-a (Women in Adria )

• Ivana Ožegović - članica Nadzornog odbora UGP-a (Domino- Mod d.o.o.)

• Branka Prišlić - glavna tajnica UGP-a
  

Na inicijativu udruge Glas poduzetnika, dana 15. srpnja 2025., održan je radni sastanak u Ministarstvu financija na kojem su sudjelovali glavni tajnik Zdravko Zrinušić, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša te predstavnici UGP-a. Cilj sastanka bio je otvoreni dijalog o aktualnim izazovima u poslovanju te prijedlozima za poboljšanje regulatornog i poreznog okvira.

Ključne teme sastanka bile su:

• Reforma inspekcijskih službi:
  UGP je naglasio potrebu redefiniranja uloge inspekcija koje mnogi poduzetnici doživljavaju kao isključivo represivni aparat. Predloženo je održavanje radionica s ciljem stvaranja partnerskog odnosa između inspektora i poduzetnika, u kojem inspekcije ne bi bile prepreka već podrška razvoju poslovanja. Naglašeno je da inspekcije trebaju imati i edukativnu funkciju. Kada inspekcije prestanu biti "maćeha" poduzetnicima, a postanu partneri u razvoju, Hrvatska će biti privlačnije mjesto za život i poduzetništvo.
  
  

• Uvođenje e-Fiskalizacije:
  Predstavnici UGP-a upozorili su da e-Fiskalizacija, iako ide u smjeru digitalizacije i transparentnosti, predstavlja dodatni namet za poduzetnike. Zatražene su dodatne edukacije, koje bi UGP organizirao u suradnji s Poreznom upravom, kao i produljenje roka za prilagodbu kako bi poduzetnici imali dovoljno vremena za tehničku i financijsku pripremu.
  
  

• Položaj i izazovi poduzetnica:
  Otvorena je rasprava o specifičnim izazovima s kojima se suočavaju žene u poduzetništvu.
  
  Tako je predstavljen primjer u kojem  se paušalne obrtnice koje se odluče na majčinstvo suočavaju se s nizom problema – ponajprije iznimno niskim rodiljnim i roditeljskim naknadama, koje se izračunavaju prema osnovici za doprinose, često gotovo jednakima naknadama za nezaposlene žene. UGP je naglasio kako ovakav sustav šalje izrazito demotivirajuću poruku ženama koje žele paralelno razvijati poslovanje i obitelj te zatražio hitnu izmjenu modela obračuna naknada kako bi se osigurala pravednija i poticajnija politika prema poduzetnicama.
  

Dodatne teme koje su otvorene na sastanku uključuju:

• pojednostavljenje poreznih procedura i administrativnih procesa,
  
  

• povećanje transparentnosti u inspekcijskim nadzorima,
  
  

• te fiskalna rasterećenja, s naglaskom na mikro, male i srednje poduzetnike.
  

Zaključci i daljnji koraci:

• Dogovoreno je zajedničko organiziranje edukacija poduzetnika na kojima će sudjelovati predstavnici Ministarstva financija, Porezne uprave i udruge Glas poduzetnika za educiranje članova o novim propisima i praksama
  

Sastanak je završen u konstruktivnom ozračju, uz obostrano izraženo zadovoljstvo otvorenošću i voljom za suradnju. Sve strane su se složile da su transparentnost, dijalog i zajedničko planiranje ključ za izgradnju zdravijeg poduzetničkog okruženja u Hrvatskoj.

Predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić održao je u četvrtak radni sastanak s predstavnicima udruge Glas poduzetnika.

Uz njega, sastanku su prisustvovali članovi Odbora za gospodarstvo Boris Piližota, Anka Mrak Taritaš i Davorin Štetner, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Ivan Malenica te predstavnice Državnog zavoda za statistiku, načelnica Sektora poslovnih statistika Milenka Primorac Čačić i voditeljica Službe statističkog poslovnog registra Zrinka Pavlović.

Ispred udruge Glas poduzetnika (UGP) prisustvovali su voditelj odbora za obiteljsko poduzetništvo UGP-a i član NO UGP-a Danko Bačelić, predsjednik UGP-a Boris Podobnik, zamjenica predsjednika UGP-a Lana Šiljeg, članica UO UGP-a Doroteja Jurčić i glavna tajnica UGP-a Branka Prišlić.

Tema sastanka bila je otvaranje dijaloga o zakonskoj definiciji i sustavnoj podršci obiteljskim poduzećima u Republici Hrvatskoj.

Predstavnici UGP-a su naglasili da obiteljske tvrtke čine okosnicu malog i srednjeg poduzetništva te imaju ključnu ulogu u očuvanju radnih mjesta, prijenosu znanja i kontinuitetu gospodarstva. Istaknuti su ključni izazovi s kojima se obiteljska poduzeća suočavaju, uključujući otežano nasljeđivanje te nedostatak specifičnih mjera koje bi olakšale prijenos poslovanja s generacije na generaciju.

Sugovornici su raspravili o inicijativama UGP-a, i to o uspostavi zakonske definicije obiteljske tvrtke, sustavnom vođenju podataka kroz Državni zavod za statistiku, razvoju pravnog okvira za obiteljske privatne zaklade, poticanju prijenosa poslovanja i edukacije, izradi korporativnog kodeksa upravljanja i poticanju medijacije te promociji pozitivnih primjera i suradnji svih dionika.

Naglašena je potreba za komparativnom analizom prakse drugih europskih zemalja (npr. Slovenije, Austrije, Njemačke) koje već prepoznaju i podržavaju obiteljska poduzeća.

Predsjednik i članovi Odbora su istaknuli da je za identifikaciju i statističko praćenje obiteljskih poduzeća prvenstveno potrebno definirati pojam obiteljskih poduzeća. Izrazili su spremnost za daljnju suradnju i dijalog u okviru ostalih institucionalnih razina.

Zaključeno je da je riječ o izuzetno važnoj temi za gospodarstvo i društvo u cjelini te da je potrebno nastaviti raditi na informiranju i osvještavanju javnosti o značaju obiteljskih poduzeća kao temelja održivog ekonomskog razvoja.

UGP je proveo anketu među poduzetnicima kako bi ocijenio koliko hrvatski gradovi podupiru malo i srednje poduzetništvo. Rezultati su pokazali da su najbolji uvjeti za poslovanje u gradovima poput Svete Nedelje, Umaga i Kastva. Tamo gdje je dobro poslovati, ljudi ostaju, a lokalna samouprava i država funkcioniraju — poduzetništvo je tako i ključ demografske stabilnosti.

Kako bismo dobili jasniju sliku o tome kako hrvatski gradovi podupiru razvoj privatnog sektora — posebno malih i srednjih poduzeća, koja čine okosnicu nacionalnog gospodarstva — Boris Podobnik, predsjednik UGP-a proveo je anketu među samim poduzetnicima. Istraživanjem smo željeli saznati kako oni doživljavaju rad lokalne samouprave, koliko su zadovoljni dostupnim potporama, administrativnim postupcima, infrastrukturom i ukupnim poslovnim okruženjem. Rezultati ankete omogućili su nam da rangiramo gradove prema razini podrške koju pružaju poduzetnicima te da istaknemo dobre primjere, ali i prostor za poboljšanja.

Zanimljivo kako su gradovi u kojima su prošli izbori završili u prvom krugu ujedno i gradovi koje sami poduzetnici hvale kao sredine u kojima je dobro poslovati. Kud bi nam bio kraj kao državi da je u cijeloj Hrvatskoj isti odnos prema kao što je to u Svetoj Nedelji, Umagu, Primoštenu, Kastvu, Poreču, Viškovu, Bjelovaru, Koprivnici, Bakru ili Novskoj. Nakon dvije godine Udruga Glas poduzetnika provela je ponovno anketu među svojim članovima i pitala poduzetnike kako je poslovati u njihovim sredinama. Uistinu, gdje je dobro za poduzetnike tu država funkcionira, inspekcije tretiraju poduzetnike kao ljude i partnere jer oni nude usluge i robu koju onda građani konzumiraju i time pune proračun. U takvim sredinama ljudi ne žele iseliti iz Hrvatske pa je borba za bolje uvjete poduzetništva ne samo borba za bogatiju Hrvatsku  već je i pro demografska politika jer ne tjera Hrvate u iseljeništvo.

 Posebno veseli što su među sredinama koje su najbolje za poduzetnike gradovi u kojima su na vlasti SDP, HDZ, neovisni, HSLS i IDS što znači kako ne možemo govoriti da je neka ideologija bolja za poduzetništvo.

 I ove godine smo pitali između ostaloga bave li se lokalne zajednice nekim poslom kojim izravno nelojalno konkuriraju poduzetnicima, koliko li zadovoljni brzinom dobivanja urbanističke, građevinske i uporabne dozvole. Pitali smo i vide li korupciju, jesu li javni natječaji transparentni, vide li zapošljavanje preko veze, postoji li u njihovoj sredini industrijska zona, potiče li samouprava izvoz, inovacije i obrazovanje za realni sektor i daje li potpore poduzetnicima. Pitali smo i da li žalbe rezultiraju poboljšanjem sustava i jesu li zadovoljni visinom poreza.

 I ove godine kao i prije 2 godine na čelu liste je Sveta Nedjelja i njen nezavisni gradonačelnik  Dario Zurovec. Umag je naše čudo na moru jer njegov SDP-ov gradonačelnik Vili Bassanese  promiče ne samo turizam kao i sve njegove kolege na Jadranu već i industriju u svom zaleđu gdje je smještena druga najjača kemijska industrija u Hrvatskoj, odmah iza daleko većeg Zagreba. U samom vrhu je  i grad  Novska gdje je lokalna vlast od malog gradića napravila raj za gaming industriju, ali i Bakar koji ima izvanrednu industrijsku zonu za koju mnogi misle da pripada Rijeci. Generalno je pravilo, što je manje nebodera to je sredina sklonija poduzetništvu.  

Zanimljivo kako je Split u našoj anketi prošao jako loše i mnogi misle da su u tom gradu upravo poduzetnici odredili smjenu vlasti. U Splitu jako puno ljudi živi od turizma, u kafićima, restoranima ali i iznajmljivanju apartmani a baš su se mnogi od njih najviše žalili na prošlu vlast i kaznili je. Split je tako pokazao kako se nije dobro zamjerati poduzetnicima.

U našoj anketu za prethodnu splitsku vlast  dijelile su se često po svim pitanjima  nule i jedinice, po meni često nerealno, ali kad netrpeljivost eskalira ocjene prestanu biti realna mjera stanja.

„Ovi najbolji gradovi i općine za poduzetništvo, po našem mišljenju, predstavljaju bolju Hrvatsku. Nadamo se da će i ostale lokalne sredine slijediti njihov primjer, jer bez učinkovite i pravedne administracije te inspekcija koje djeluju po načelima razvijenih zapadnih zemalja – nema bogate Hrvatske.Tamo gdje je dobro poduzetnicima, dobro je i građanima. Kada birokracija i inspekcijske službe ljude tretiraju s poštovanjem i kao ravnopravne partnere, tada je svima bolje. Takvo okruženje potiče rast, povjerenje i društveni napredak.“- zaključio je Boris Podobnik, predsjednik UGP-a

1.     Sveta Nedelja 3.7

2.     Umag 3.4

3.     Primošten 3.27

4.     Kastav 3.09

5.     Bakar 3.03

6.     Viškovo 3

7.     Novska 2.98

8.     Poreč 2.97

9.     Koprivnica 2.83

10.  Bjelovar 2.76

11.  Biograd na moru 2.69

Stupnik 2.54, Varaždin 2.54, Karlovac 2.49, Samobor 2.48, Solin 2.44, Čakovec 2.41, Petrinja 2.36, Rovinj 2.28, Velika Gorica 2.26, Križevci 2.24, Mali Lošinj 2.24 ….

Osijek 2.03

Zadar 1.98

…

Rijeka 1.86

Zagreb 1.85

…

Split 1.65 

Prepoznatljivost, otvaranje novih prilika, konkurentnost, dugoročni rast i održivost. Želite li da u vašem poslovanju sažive ove vrijednosti, potrebna vam je snaga inovativnosti.

Ako ste mali poduzetnik, možda vam se ponekad čini da je inovativnost zahtjevna jer traži da joj se posvetite dosta pažnje i vremena, no to ne mora biti tako.

Ovdje su četiri koraka koje možete vrlo lako implementirati u svoj rad, a putem kojim možete kontinuirano stvarati uvjete koji potiču inovativan način razmišljanja.

1. Slušajte tržište

Pratite tržišne trendove, i posebno dobro pratite povratne informacije i stvarne potrebe vaših klijenata.

Nemojte pri tome očekivati da će vam oni ponuditi gotova rješenja, vi ste stručnjak/inja i na vama je da osmislite rješenja.

Tržište i klijenti su tu da vas usmjere, da vas inspiriraju i da vam pomognu novu poslovnu ideju usmjeriti na rješavanje baš onog problema koji ih najviše boli.

Oni su tu i da vam pomognu validirati novu poslovnu ideju, i prilagoditi je njihovim stvarnim potrebama.

2. Budite otvoreni za suradnju

Suradnja s drugim tvrtkama, industrijama ili startupovima omogućuje razmjenu znanja i resursa, što može rezultirati inovacijama koje bi bilo teško ostvariti samostalno.

3. Gradite kulturu inovacija

Podržite dobru komunikaciju između kolega i nove ideje koje na prvu ne moraju izgledati izvedivo. Bitno je da ne ideje ostanu skrivene, jer naizgled neizvediva ideja može nositi sjeme druge, izvedive i inovativne, koja može lansirati vaše poslovanje u inovativnu orbitu.

Potaknite zaposlenike na iznošenje prijedloga, organizirajte brainstorming radionice i nagradite inovativne prijedloge.

Kultura inovativnosti omogućuje i brže prilagodbe tržišnim promjenama i jača timsku koheziju.

4. Prigrlite tehnologiju i inovacijske metodologije

Korištenje provjerenih metoda poput design thinkinga, brainstorminga ili design sprinta tehnike pomaže u sustavnom generiranju i testiranju novih ideja.

Ove metodologije vas na strukturirani način vode kroz kreativni proces, i time umanjuju osjećaj kreativnog kaosa i nelagode koju stvara osjećaj da se s početka inovativnog procesa ne vidi rezultat.

S njima u svakom trenutku znate gdje ste u procesu kreiranja, kad će koja faza završiti, i kada ćete imati rezultat s kojim možete krenuti raditi dalje.

I uz to, cijeli proces kreiranja rješenja i validiranja istog traje kratko, od nekoliko sati u slučaju brainstorminga i design thinkinga, do nekoliko dana u slučaju design sprinta.

Inovativnost nije luksuz, već nužnost svakog poduzetnika koji želi ostati relevantan i konkurentan. Kroz ova 4 koraka možete u svoje poslovanje uvesti male i strukturiranje promjene koje imaju potencijal stvaranja inovativne kulture u vašoj organizaciji.

Mali timovi ovdje imaju još jednu dodatnu prednost u odnosu na velike organizacije: brzi su, lako provode primjene i time efikasniji u stvaraju inovativnih rješenja.

Tako vrlo lako možete biti bar jedna korak ispred, i svojim inovativnim rješenjima lako pratiti stvarne zahtjeve tržišta.

Tekst i ilustracija by Dijana Novak Krešić, članica Upravnog odbora UGP-a

Udruga Glas poduzetnika upozorava na rastući problem nepravednog prekršajnog sustava koji ugrožava hrvatske poduzetnike, osobito one male i srednje. Brojni poduzetnici suočavaju se s visokim novčanim kaznama zbog administrativnih i nenamjernih propusta – često bez prethodnog upozorenja ili prilike za ispravak.

Jedan od najočitijih primjera dolazi od poduzetnice koja je putem službene državne platforme osnovala tvrtku, da bi kasnije bila kažnjena s 2.000 eura jer nije bila svjesna dodatne obveze registracije stvarnog vlasnika – informacije koja joj kroz sustav nije jasno bila predočena.

Ovaj slučaj nije iznimka. Tijekom svibnja ove godine, Fina je izdala čak 1.130 prekršajnih naloga pravnim i odgovornim osobama – mnogima od njih zbog sličnih propusta koji proizlaze iz nedovoljno jasnih uputa digitalnih platformi.

U razvijenim zemljama, poput članica Europske unije ili Sjedinjenih Američkih Država, ovakvi se prekršaji najprije tretiraju edukativno – izdaje se opomena, uz priliku za ispravak. Tek u slučaju ponavljanja ili težih kršenja zakona, slijedi kazna.

U Hrvatskoj, međutim, kazna je često prva i jedina opcija.

Takva praksa posebno pogađa male poduzetnike, koji ionako snose najveći teret birokracije i poreznog opterećenja. Ako želimo moderno i poticajno poslovno okruženje, nužno je promijeniti pristup.

“Osim uvođenja principa "prvo opomena, tek ako se prekršaj ponovi – kazna", Hrvatska bi trebala osigurati jasan, centraliziran popis svih obveza koje vlasnici tvrtki i obrta moraju ispuniti. Ako zaista želimo provesti digitalizaciju na način koji olakšava poslovanje, a ne ga dodatno komplicira, tada država – koja već raspolaže svim relevantnim podacima o svakom poduzetniku – treba koristiti te informacije za kreiranje personaliziranih podsjetnika.

Ti bi se podsjetnici mogli slati putem SMS-a ili mobilnih aplikacija, s jasnim obavijestima o nadolazećim obvezama – što, kada i kome treba platiti ili prijaviti”- istaknuo je Boris Podobnik, predsjednik UGP-a

Stoga Udruga Glas poduzetnika poziva Vladu RH i nadležna ministarstva da:

• Zakonski uvedu princip: „Prvo edukacija i opomena, tek onda kazna“, osim u slučajevima teških i namjernih prekršaja

• Osiguraju javno dostupne i centralizirane popise obveza po djelatnostima, napisane razumljivim jezikom

• Uvedu automatizirane i personalizirane digitalne podsjetnike (npr. putem SMS-a ili aplikacija) za obveze poduzetnika

Digitalizacija mora služiti poduzetnicima – ne ih dovoditi u rizik pogreške.

Pravedniji sustav ne znači popustljivost, već jasno definirane odgovornosti, bolju informiranost i partnerski odnos između države i onih koji stvaraju novu vrijednost.

Jučer je u Zagrebu, održana konferencija „Snaga obiteljskih tvrtki: Izazovi i prilike“, koju je organizirala Udruga Glas poduzetnika (UGP). Događaj je okupio više od 150 sudionika iz cijele Hrvatske, uključujući poduzetnike, stručnjake, akademsku zajednicu i predstavnike državnih institucija. Konferencija je otvorila ključna pitanja o poziciji, izazovima i potencijalu obiteljskih poduzeća – jednog od najvažnijih, ali često zanemarenih segmenata hrvatskog gospodarstva.

Obiteljske firme čine preko 60% privatnog sektora u Hrvatskoj, zapošljavaju desetke tisuća ljudi i djeluju kao okosnica mnogih lokalnih zajednica. Unatoč svojoj važnosti, još uvijek ne uživaju sustavnu podršku zakonodavnog i institucionalnog okvira. Upravo zato, konferencija je bila prilika za međusektorski dijalog i kreiranje prijedloga politika koje će ojačati ovaj stup domaćeg gospodarstva.

Skup je otvorila Lucija Mihotić koja se uvodnom prezentacijom  osvrnula na aktualne trendove u obiteljskim poduzećima u Hrvatskoj i Europi, s naglaskom na izazove prijenosa poslovanja, digitalizacije te potrebu za jačim institucionalnim priznanjem. Naglasila je da obiteljske tvrtke čine dvije trećine svih poduzeća u svijetu, generiraju više od 50% globalnog BDP-a i zapošljavaju preko 65% ukupne radne snage.

Prvi panel, „Institucionalna podrška i razvoj obiteljskih tvrtki“, fokusirao se na zakonodavne, obrazovne i ekonomske mjere koje mogu osnažiti obiteljska poduzeća te potaknuti njihovu održivost i rast. Ivan Malenica, saborski zastupnik, istaknuo je potrebu za stabilnim pravnim okvirom koji podupire dugoročni razvoj obiteljskih firmi. Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada, govorio je o mjerama aktivne politike zapošljavanja prilagođenima malim i obiteljskim tvrtkama. Danko Bačelić (UGP) naglasio je važnost suradnje poduzetnika, institucija i financijskih partnera. Mirela Alpeza (CEPOR) ukazala je na nužnost edukacije vlasnika i nasljednika za uspješan prijenos poslovanja. Jelena Ricijaš Santini (Erste banka) istaknula je ulogu financijskih institucija u pružanju prilagođenih rješenja za investicije i nasljeđivanje. Zaključak panela je da je potrebna je koordinirana suradnja države, obrazovnog sustava, banaka i poduzetnika kako bi se osigurao stabilan razvoj obiteljskih tvrtki.

Svjetlan Ivanjak, direktor prodaje u Robert Bosch Hrvatska, govorio je o korporativnoj tranziciji iz obiteljskog u međunarodno poslovanje, naglašavajući kako su obiteljske vrijednosti bile temelj dugoročnog rasta i prilagodbe globalnom tržištu.

Drugi panel, "Međugeneracijski prijenos i nasljeđivanje poslovanja", bavio se izazovima prijenosa vlasništva i očuvanja organizacijske kulture u obiteljskim tvrtkama. Panelisti su naglasili važnost pravovremene pripreme, otvorene komunikacije i stručne podrške za uspješnu tranziciju. Branka Hitner (Carta) podijelila je iskustvo uspješnog prijenosa poslovanja uz očuvanje temeljnih vrijednosti. Stjepan Roglić (ORBICO) istaknuo je važnost ranog uključivanja nasljednika u strateške procese. Daniel Pevec (Alpha Capitalis) govorio je o potrebi strukturiranog financijskog i pravnog planiranja. Srđan Šimac (Hrvatska udruga za medijaciju) naglasio je ulogu medijacije u rješavanju obiteljskih sukoba tijekom sukcesije. Zaključak panela bio je da uspješan prijenos poslovanja traži kombinaciju stručnosti, međusobnog povjerenja i emocionalne zrelosti.

Treći panel, "Inovacije i digitalna transformacija u obiteljskim tvrtkama", istaknuo je ključnu ulogu tehnologije u modernizaciji poslovanja i jačanju tržišne konkurentnosti. Panelisti su naglasili da digitalna transformacija nije samo nužnost, već i prilika za rast i jačanje odnosa s kupcima. Tomislav Ivanić (Bravarija Ivanić) podijelio je iskustvo povećanja učinkovitosti kroz automatizaciju. Ivona Bačelić Bumbak (Bačelić) istaknula je važnost ulaganja u tehnologiju i edukaciju zaposlenika. Jelena Gudeljević Hruškar (Fero-Term d.o.o.) naglasila je kako digitalizacija doprinosi boljoj kontroli kvalitete i zadovoljstvu kupaca. Damir Firšt, AI stručnjak, objasnio je kako umjetna inteligencija može unaprijediti proizvodnju i predviđanje tržišnih trendova. Zaključak panela bio je jasan – digitalna transformacija ključna je za opstanak i razvoj obiteljskih tvrtki.

Završni panel "Obiteljske tvrtke u strategiji razvoja Hrvatske" istaknuo je potrebu da se obiteljska poduzeća sustavno uključe u dugoročne gospodarske politike. Panelisti su se složili kako su jasni pravni okviri, institucionalna podrška, edukacija i strateško planiranje ključni za njihovu konkurentnost i održivost, jer su obiteljske tvrtke najstabilniji i najperspektivniji dio naše ekonomije - lokomotiva našeg gospodarstva. Mihaela Braut Filipović naglasila je važnost educiranja, Boris Podobnik istaknuo nužnost poticajnog okruženja, Petar Šimić potrebu za edukacijom i mentorstvom, dok je Andrej Grubišić ukazao na važnost praćenja rezultata i prilagodbe politika.

Dodjela nagrada najuspješnijim obiteljskim tvrtkama obilježila je svečani završetak konferencije, istaknuvši primjere izvrsnosti, inovativnosti i predanosti obiteljskim vrijednostima u poslovanju. Nagrade su dodijeljene u pet kategorija, s ciljem promoviranja poduzetnika koji na različite načine doprinose razvoju gospodarstva i zajednice:

• Najinovativniji obiteljski poduzetnik – tvrtka Fero-Term d.o.o. za inovacije koje pomiču granice industrije i uvode nove standarde u poslovanju.

• Održivost i doprinos zajednici – Kožul Grupa za snažan društveno odgovoran pristup i kontinuirani doprinos lokalnoj zajednici.

• Mlada nada – poduzetnik do 35 godina – nagradu je osvojio Tomislav Ivanić iz Bravarije Ivanić, kao inspirativan mladi lider s jasnom vizijom i hrabrošću u vođenju obiteljskog biznisa.

• Žena – obiteljska poduzetnica – priznanje je dodijeljeno Branki Hitner iz Carta d.o.o., koja svojim vođenjem i predanošću pokazuje snagu i važnost žena u obiteljskom poduzetništvu.

• Tradicija i naslijeđe – Sirana Gligora, za očuvanje bogate obiteljske tradicije i prenošenje vrijednosti kroz generacije.

Ove nagrade nisu samo priznanje uspjeha, već i motivacija svim obiteljskim poduzetnicima da nastave graditi održivo, odgovorno i inovativno poslovanje temeljeno na povjerenju i naslijeđu.

Danko Bačelić, poduzetnik i voditelj Odbora Udruge Glas Poduzetnika, u završnom govoru istaknuo je kako je prvi ključni korak za sustavnu podršku obiteljskim tvrtkama uspostava njihove jasne zakonske definicije. Naime, u trenutnom zakonodavnom okviru u Hrvatskoj obiteljske tvrtke nisu formalno prepoznate kao posebna kategorija, što onemogućuje njihovo ciljanije praćenje i podršku kroz specifične mjere. Kao drugi korak, naveo je potrebu za uspostavom sustavnog vođenja podataka o obiteljskim poduzećima u okviru Državnog zavoda za statistiku, čime bi se dobio jasan uvid u njihov broj, veličinu, djelatnosti i udio u gospodarstvu. Takva baza podataka bila bi temelj za izradu javnih politika, mjera potpore i strategija razvoja usmjerenih upravo na obiteljska poduzeća, koja čine okosnicu malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj.

Sudionici konferencije složili su se kako je za unapređenje poslovnog okruženja obiteljskih poduzeća potrebno uvesti zakonsku definiciju obiteljske tvrtke po uzoru na praksu Austrije i drugih zemalja EU, Hrvatska treba formalno prepoznati obiteljske tvrtke kao posebnu pravnu kategoriju, čime bi se omogućilo ciljano kreiranje javnih politika, poreznih mjera i programa podrške. Pokrenuti vođenje službene statistike o obiteljskim tvrtkama kroz Državni zavod za statistiku potrebno je uspostaviti sustavno praćenje udjela, pokazatelja i potreba obiteljskih poduzeća, kako bi razvojne mjere bile utemeljene na relevantnim i ažurnim podacima. Razviti pravni okvir za osnivanje obiteljskih privatnih zaklada te omogućiti osnivanje zaklada kao instrumenta dugoročne tranzicije vlasništva i upravljanja privatnom imovinom, prema primjerima dobre prakse poput zaklade Bosch što može osigurati stabilnost poslovanja kroz generacije i očuvanje obiteljskih vrijednosti.
Nužno je jačanje svijesti među poduzetnicima o važnosti pravovremene pripreme za prijenos poslovanja, kao i sufinanciranje savjetodavnih usluga u tom procesu – u skladu s praksom Belgije, Slovenije i Nizozemske. Važno je sustavno isticati pozitivne primjere obiteljskih poduzeća u medijima, obrazovanju i javnim politikama – kao inspiraciju drugim poduzetnicima i kao potvrdu njihove vrijednosti za širu zajednicu.
S obzirom na specifična pravna pitanja i značajan broj obiteljskih tvrtki u gospodarstvu, opravdano je u okviru prava trgovačkih društava razvijati specijalizaciju za obiteljsko poduzetništvo. Takav pristup potiče obrazovanje o upravljanju obiteljskim društvima, namijenjeno studentima, poduzetnicima i široj javnosti. Naglašava se potreba za jačanjem medijacije kao sredstva za postavljanje obiteljske strategije i rješavanje sporova (bračna stečevina, nasljeđivanje poslovnih udjela), čime se osigurava kontinuitet poslovanja. Predlaže se i izrada korporativnog kodeksa upravljanja obiteljskim tvrtkama, po uzoru na međunarodnu praksu, koji bi služio kao vodič za pitanja upravljanja i sukcesije. Zaključno, konferencija je ukazala na potrebu za stvaranjem održivog i poticajnog ekosustava za obiteljske tvrtke, koji će ih prepoznati ne samo kao gospodarsku, već i kao društvenu vrijednost. Za ostvarenje tog cilja nužna je snažna suradnja između države, financijskih institucija, akademske zajednice i samih poduzetnika.

Udruga Glas poduzetnika svakodnevno zaprima velik broj pritužbi mikro i malih poduzetnika koji mjesecima čekaju dozvole za zapošljavanje stranih radnika. Mnogi su odbijeni zbog rigidnog uvjeta o minimalnom prometu od 10.000 eura u svakom od posljednjih šest mjeseci, dok drugima, prema informacijama s terena, zahtjevi stoje neriješeni i po šest mjeseci, a glavni razlog tome je novi zakonski okvir, te neučinkovit i iznimno spor sustav unutar Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Ovakvo zakonsko rješenje još je jedan primjer mjere koja izravno šteti mikro i malim poduzetnicima, a pokazuje i zabrinjavajuće nerazumijevanje zakonodavca za stvarne okolnosti poslovanja u Hrvatskoj – posebno u sektorima poput turizma i građevine koji su izrazito sezonalni.

Primjerice, građevinska tvrtka može u siječnju ostvariti prihod od 500.000 eura, u ožujku 300.000 eura, no zbog manjka prometa u veljači gubi pravo na zapošljavanje stranih radnika, iako joj je prosječni mjesečni prihod daleko iznad propisanog minimuma. Još je apsurdnije da se istim tim firmama na obali zabranjuje rad u ljetnim mjesecima, a zatim im se zamjera što nemaju redovan prihod!

Slična je situacija i u turizmu – sezonalnost poslovanja znači da restorani i drugi subjekti na moru zimi ostvaruju vrlo mali promet, dok tijekom ljeta zapošljavaju više radnika i bilježe visoke prihode. Ovakav zakon ozbiljno ugrožava egzistenciju tisuća obitelji koje ovise o radu u tim sektorima.

Zato UGP poziva nadležne institucije na hitnu reakciju i predlaže sljedeća rješenja:

• Ministarstvo unutarnjih poslova mora izvršiti odgovarajuću preraspodjelu kadrova i ojačati kapacitete sektora koji se bavi izdavanjem radnih dozvola.

  
  

• Proces izdavanja dozvola treba racionalizirati i vremenski ograničiti – najdulje na 30 dana od predaje uredne dokumentacije.

  
  

• Kriterije za promet treba prilagoditi realnim okolnostima poslovanja, posebno vodeći računa o sezonalnosti sektora kao što su turizam i građevina.

  
  

“Zbog neadekvatnog zakonskog rješenja i neučinkovitosti sustava unutar MUP-a, hrvatski poduzetnici ostaju bez prijeko potrebne radne snage, a njihovo poslovanje je ozbiljno ugroženo. Udruga Glas poduzetnika poziva ministra Božinovića i nadležne institucije da hitno reagiraju – zakon treba prilagoditi stvarnim okolnostima na tržištu, a sustav izdavanja radnih dozvola reorganizirati i ubrzati. Hrvatsko gospodarstvo ne smije biti žrtva birokracije i nerazumijevanja ključnih sektora poput turizma i građevine”-  zaključio je Boris Podobnik, predsjednik UGP-a

Vrijeme je za konkretne, razborite poteze koji će poduzetnicima omogućiti rad, a ne ih dodatno opterećivati nelogičnim i birokratskim barijerama.

S ponosom najavljujemo dodjelu prestižne Nagrade najboljim obiteljskim poduzetnicima, kojom želimo odati priznanje iznimnim pojedincima i obiteljima koje svojim radom, vizijom i predanošću oblikuju gospodarsku budućnost naše zajednice.

Ova nagrada slavi snagu obiteljskih vrijednosti u poslovnom svijetu i naglašava važnost održivosti, inovacija i društvene odgovornosti. Kroz šest kategorija, nagrađujemo istaknute poduzetnike koji su svojim primjerom pokazali da uspjeh dolazi iz srca – iz obitelji.

🏆 KATEGORIJE NAGRADE:

• Najinovativniji obiteljski poduzetnik – za one koji pomiču granice, uvode nove ideje i mijenjaju način poslovanja u svojoj industriji.
• Održivost i doprinos zajednici – za poduzetnike koji kroz odgovorno poslovanje pozitivno utječu na okoliš, društvo i lokalnu zajednicu.
• Mlada nada – poduzetnik do 35 godina – za mlade snage obiteljskog poduzetništva koje već sada stvaraju vidljive pomake i obećavaju svijetlu budućnost.
• Žena – obiteljska poduzetnica – za izvanredne žene koje vode, nadahnjuju i ostvaruju poslovni uspjeh unutar obiteljskog okruženja.
• Tradicija i naslijeđe – za obiteljske biznise koji su očuvali identitet, vrijednosti i obrtnički duh kroz generacije, gradeći most između prošlosti i budućnosti.

Neka ovo bude prilika da zajedno istaknemo lica i priče koje nadahnjuju, grade i mijenjaju našu zajednicu nabolje.

PRIJAVITE SE

Svečana dodjela nagrada održati će se u četvrtak, 15. svibnja 2025. godine, u Zagrebu u sklopu nacionalne konferencije o obiteljskom poduzetništvu, pod nazivom „Snaga obiteljskih tvrtki – prilike i izazovi“, u organizaciji Udruge Glas poduzetnika (UGP).

Pridružite nam se na svečanoj dodjeli i proslavimo snagu obiteljskog poduzetništva!

U četvrtak, 15. svibnja 2025. godine, u Zagrebu će se održati druga nacionalna konferencija o obiteljskom poduzetništvu, pod nazivom „Snaga obiteljskih tvrtki – prilike i izazovi“, u organizaciji Udruge Glas poduzetnika (UGP). Nakon izuzetno uspješne prošlogodišnje konferencije, ovogodišnje izdanje donosi još snažniji program i aktualnije rasprave o ulozi obiteljskih tvrtki u razvoju gospodarstva i društva.

Obiteljske tvrtke čine više od 60% privatnog sektora u Hrvatskoj, zapošljavaju tisuće ljudi i često su pokretači lokalnih zajednica. Međutim, unatoč svojoj važnosti, još uvijek nemaju sustavnu institucionalnu podršku, niti jasno definirane strategije za prijenos poslovanja i međugeneracijsku održivost.

Konferenciju će otvoriti Lucija Mihotić, članica Odbora za obiteljsko poduzetništvo UGP-a i doktorandica na temu obiteljskog poduzetništva na Fakultetu za ekonomiju i poduzetništvo Bečkog sveučilišta. U uvodnoj prezentaciji govorit će o aktualnim trendovima, prednostima i izazovima obiteljskih firmi u Hrvatskoj i Europi.

U nastavku programa slijedi panel rasprava na temu institucionalne podrške i dugoročnog razvoja obiteljskih tvrtki, na kojem će sudjelovati predstavnici Sabora, ministarstava i bankarskog sektora, uz iskustveni doprinos poduzetnika i predstavnika UGP-a.

O iskustvima tranzicije iz obiteljskog poduzeća u veliko internacionalno poduzeće govorit će se na prezentaciji  kompanije Robert Bosch, nakon koje slijedi panel rasprava o izazovima u generacijskom prijenosu i očuvanju obiteljskih vrijednosti. U njoj će sudjelovati predstavnici renomiranih obiteljskih i investicijskih tvrtki, kao i stručnjaci iz organizacija koje se bave razvojem poduzetništva.

Popodnevni dio konferencije donosi teme vezane uz inovacije i prilagodbe u obiteljskim poduzećima, gdje će poduzetnici iz različitih sektora podijeliti svoja iskustva digitalizacije, modernizacije i prijenosa znanja unutar obitelji.

U završnom panelu raspravljat će se o tome kako obiteljske firme mogu postati temelj dugoročne strategije razvoja Hrvatske. Bit će govora o ulozi edukacije, zakonskog okvira, tržišnih poticaja i dugoročne konkurentnosti.

Na kraju konferencije bit će dodijeljene nagrade najuspješnijim obiteljskim tvrtkama, dok će završnu riječ održati Danko Bačelić, poduzetnik i promotor ideje o obitelji kao nositelju stabilnog i odgovornog poslovanja.

„Obiteljsko poduzetništvo nije samo ekonomija – to je kultura poslovanja koja se temelji na povjerenju, poštovanju i odgovornosti. Vrijeme je da ga sustavno prepoznamo kao nacionalni resurs“, poručuju iz UGP-a.

Kako je bilo prošle godine na 1. konferenciji na temu obiteljskog poduzetništva saznajte na linku

Broj mjesta je ograničen, a svoju ulaznicu osigurajte na vrijeme donacijom u iznosu od  49 EUR po osobi na IBAN: HR2324020061100970954

Model plaćanja: HR99 

Opis:  Donacija

Primatelj: GLAS PODUZETNIKA

Ulica i kuć br. : Franje Petračića 4

Poštanski broj i mjesto: 10000 Zagreb